Proglas

Poštovane kolegice i kolege,

svjesni smo da svakodnevno obavljate odgovoran i zahtjevan posao kako biste osigurali sigurnost i red u našem društvu. Vaša predanost i hrabrost zaslužuju priznanje i podršku. U cilju zaštite Vaših prava i interesa, kao i unaprjeđenja uvjeta rada osnovan je Sindikat kriminalističke policije (u daljnjem tekstu: Sindikat) kao odgovor na dugogodišnje organizacijsko i profesionalno urušavanje kriminalističke policije.

Inicijativa se počela ostvarivati krajem studenoga 2013. kroz jedan proglas pripadnicima kriminalističke policije. Sama inicijativa, koja nije bila tajna te se temeljila na Ustavom zajamčenim pravom na sindikalno udruživanje, urodila je pozitivnim reakcijama policijskih službenika širom Hrvatske. Kako pozitivne tako i negativne reakcije, uz sve popratne i nemale poteškoće, potvrdile su ispravnost naše ideje i puta koji smo izabrali te su nas još odlučnije pogurale prema konačnom cilju.

Tako je 16. 2. 2014. u Zagrebu održan utemeljiteljski Sabor Sindikata na kojem je izabrano Predsjedništvo Sindikata, ustanovljen je Sud časti Sindikata te je prihvaćen Statut. U skladu s donesenim odlukama na utemeljiteljskom Saboru predan je zahtjev za registracijom Ministarstvu rada i mirovinskog sustava koje je 20. 3. 2014. izdalo rješenje o registraciji Sindikata. Pristupanjem Kolektivnom ugovoru 10. 4. 2014. Sindikat je postao ravnopravna stranka u pregovorima s Ministarstvom unutarnjih poslova čime je formalno i započet sindikalni život Sindikata.

Sindikat je svojim osnivanjem počeo izazvati promjene na postojećoj policijskoj sindikalnoj sceni. Međutim, svojim djelovanjem nastojanja su bila usmjerena prema ujedinjenju te iste scene kao i prema konstruktivnoj suradnji sa svim postojećim policijskim i drugim sindikatima, što je i jedna od glavnih smjernica programa Sindikata. Ono oko čega nema dvojbe jest da su pripadnici kriminalističke policije, s obzirom na važnu ulogu i poziciju koju bi naša struka trebala imati kako u Ministarstvu unutarnjih poslova tako i u hrvatskom društvu, jest da je i puno ranije trebala dobiti “svoj” Sindikat, jer do sada nitko nije sustavno štitio ugled i dostojanstvo struke kriminalističke policije, niti je jasno i otvoreno problematizirao stanje u kriminalističkoj policiji.

Stoga Sindikat otvoreno argumentira neke od mnogobrojnih problema s kojima se djelatnici kriminalističke policije i policije u cjelini susreću u svom radu i kojih je na žalost svakim danom sve više:

• Interni natječaji (nekompetentnost pojedinih rukovoditelja) za određena rukovodeća mjesta koji su u većini slučajeva samo formalnost i koincidiraju s političkim promjenama, dok je jedan od glavnih kriterija i dalje podobnost i poslušnost, a ne stručnost i profesionalnost. Na rukovodeća radna mjesta pozicije kriminalističke policije često se imenuju nekompetentni rukovoditelji, što uzročno posljedično dovodi do problema i „zastoja“ u procesu odlučivanja te ponekad i pogrešnih odluka koje se odnose na bitna pitanja kao što su primjerice: preustroj kriminalističke policije, strateške odrednice, financiranje – europski fondovi, međunarodni ugled i slično. Bitno je istaknuti i veliki broj izvanrednih promaknuća za „podobne“ samo kako bi ispunjavali uvjete „internih natječaja“. Kao primjer ističemo veliki broj po podobnosti imenovanih, a kasnije radi nesposobnosti smijenjenih rukovoditelja poput pomoćnika za kriminalističku policiju koji nikada nisu radili u kriminalističkoj policiji.
• Nezadovoljavajući odnos s državnim odvjetništvom s jedne strane uzrokovan izostankom kompetencija pojedinih zamjenika svih razina državnih odvjetništva u Republici Hrvatskoj koji daju neprimjerene komentare u vezi podnijetih kaznenih prijava.  Najbolji primjer za to je kada u nekim slučajevima bez pravnog temelja uvjetuju podnošenje ili nepodnošenje kaznenih prijava zbog mogućih političkih ili drugih posljedica, bez ustručavanja povisuju ton na kriminalističke službenike te ponekad omalovažavaju policijski posao iz ne pripadajuće pozicije „veće vrijednosti“, dok je s druge strane uzrokovan nesigurnošću i pasivnim stavom policijskog rukovodstva. Tako se nerijetko uspjeh velikih kriminalističkih istraživanja prikazuje kao isključivi rezultat rada državnog odvjetništva bez spominjanja doprinosa policije, a zabilježeni su slučajevi nestručnog uplitanja pojedinih zamjenika u određivanje prioriteta korištenja policijskih resursa te miješanje u samu metodologiju policijskog postupanja i slično.
• Česte izmjene propisa koji se odnose na rad policije (nezadovoljavajuća uloga i utjecaj koju policijska struka ima u tim promjenama) koje zorno pokazuju stalnu nebrigu prema kriminalističkoj policiji. Umjesto edukacije policijskih službenika s predstojećim zakonskim izmjenama i pripreme pismena koja su im potrebna za rad, često prije toga prolaze mjeseci i nakon što je određeni zakon stupio na snagu, zbog čega su pojedini službenici kriminalističke policije prisiljeni sami izrađivati nove obrasce te se snalaziti kako znaju i umiju. Ovako nešto često u praksi dovodi do neujednačenog postupanja, čak i unutar iste ustrojstvene jedinice, kao i niza nepravilnosti i proceduralnih pogrešaka prilikom provođenja pojedinih dokaznih radnji.
• Nelogičnost kod definiranja platnih koeficijenata za radna mjesta kriminalističke policije, ali i onih drugih linija rada, koji su svakodnevno suočeni s raznim izazovima struke i izloženi svakodnevnoj pogibelji, bez obzira na stručnu spremu. Za usporedbu može poslužiti primjer radnog mjesta glasnogovornika u policijskoj upravi (čiji koeficijent je identičan kao i onaj policijskog službenika kriminalističke policije u policijskoj upravi koji istražuje najteža kaznena djela i koji je izložen pogibiji)  koji ima koeficijent 1,358. Ovakav pristup već godinama dovodi do odljeva kvalitetnih kadrova i nezainteresiranosti novih kadrova za rad u kriminalističkoj policiji.
• Vječiti problem kriterija za ocjenjivanje policijskih službenika koje je neprilagođeno linijama rada i opisima radnih mjesta te je nepravedno i demotivirajuće za većinu policijskih službenika.
• Statistika koja se često uzima kao glavni (često jedini) kriterij ocijene uspješnosti rada pojedine ustrojstvene jedinice, čime se na najbezbolniji način, s jedne strane „mažu“ oči javnosti i zadovoljavaju „apetiti“ rukovodstva, dok se s druge strane omogućuje nesmetana kriminalna aktivnost zločinačkih udruženja.
• Žrtvovanje pod svaku cijenu policijskih službenika koji su predmet kriminalističkih istraživanja u situacijama dvojbene kaznene i disciplinske  odgovornosti.
• Metodologija policijskog postupanja koja nedovoljno prati kako tehnološki napredak tako i trendove globalizacije, zbog čega policija u nekim aspektima borbe zaostaje za zločinačkim udruženjima.

 

S obzirom na nabrojane samo neke od problema, s težnjom prema ostvarenju glavnog cilja Sindikata, a to je vraćanje i zaštita ugleda i dostojanstva policijske struke, želimo da naš Sindikat na putu prema ostvarenju tog cilja, doprinese izgradnji profesionalne i neovisne policije koja će kod građana biti prepoznata kao državna institucija s identitetom i snagom da se suprotstavi svakom obliku zločina.

Svi ciljevi Sindikata nastojat će se ostvariti kroz jasan program sindikata, a koji će se temeljiti na:

• Zaštiti radnih prava svih zaposlenih u Ministarstvu unutarnjih poslova kroz sudjelovanje u pregovaranju s poslodavcem u skladu s Kolektivnom ugovoru te jasnom i po potrebi javnom artikuliranju takvih problema.
• Pružanju potrebne pravne pomoći kako grupi tako i policijskom službeniku pojedincu.
• Zaštiti neovisnosti policije kroz jasnu i odlučnu artikulaciju svih uočenih nepravilnosti od sve izraženijih višeslojnih vanjskih utjecaja te time sprečavanju sve izraženije polarizacije unutar policije.
• Inicijativi za koordinacijom sindikalnog djelovanja i okupljanjem razjedinjene policijske sindikalne scene.
• Inicijativi da u skladu s važećim zakonodavstvom Ministarstvo unutarnjih poslova aktivnijim pristupom potiče bolju suradnju i partnerski odnos s državnim odvjetništvom.
• Borbi protiv korupcije unutar policije.
• Inicijativi za aktivnim i ravnopravnim sudjelovanjem policije i kriminalističke policije u svim budućim pripremama prijedloga zakona i podzakonskih akata kojima se regulira rad policije.
• Zaštiti policijskog službenika s obzirom na izloženost različitim opasnostima u svakodnevnom poslu te posljedičnoj izloženosti prijetnjama od strane osoba iz „kriminalnog miljea“ kroz razradu modela za pomoću prevladavanju različitih stresnih situacija koje nosi policijski posao.
• Uvođenju transparentnih i profesionalnih kriterija prilikom izbora za rukovodeće pozicije kriminalističke policije i policije (mogućnost da policijski službenici sudjeluju u izboru rukovoditelja svojih ustrojstvenih jedinica).
• Inicijativu za promjenu Pravilnika o ocjenjivanju policijskih službenika.
• Formiranje stručne radne skupine unutar Sindikata koja će pristupiti izradi prijedloga novog ustroja kriminalističke policije u skladu sa stavovima struke i trendovima kriminaliteta kao i stalnom tehnološkom napretku.

 

Želimo istaknuti da bez obzira na usko strukovni naziv, vrata našeg Sindikata širom su otvorena pripadnicima svih rodova policije, svim zaposlenicima i umirovljenicima Ministarstva unutarnjih poslova koji će u zastupanju biti potpuno ravnopravni pripadnicima kriminalističke policije te koje ovim putem i pozivamo da nam se pridruže.

Na kraju pozivamo sve Vas koji ste se prepoznali u temeljnim načelima Sindikata da širite ovu našu zajedničku ideju među svim pripadnicima policije te da nam se pridružite i aktivno uključite u djelovanje, a paralelno s time da predanim i profesionalnim pristupom u obavljanju svojih svakodnevnih dužnosti budete i dalje uzor svima drugima u svojem radnom okruženju.

U ime Predsjedništva Sindikata kriminalističke policije

PREDSJEDNIK SINDIKATA

Tomislav Štambuk

U Zagrebu 6. 10. 2023.