skpvitez

proglasbanner

Brojač posjeta stranice

348649
Danas
Jučer
Ovaj tjedan
Ovaj mjesec
Prošli mjesec
Sveukupno
981
405
981
7661
9316
348649

Visitors Counter

Proglas Sindikata kriminalističke policije

Poštovane Kolegice i Kolege,

čast i zadovoljstvo nam je što Vam se možemo obratiti povodom osnivanja Sindikata kriminalističke policije u Republici Hrvatskoj, koji je s takvim predznakom među prvima u ovom dijelu Europe, a koji će se uz zaštitu prava iz rada svih uposlenika MUP-a i unapređenje rada policije u cjelini svim zakonskim sredstvima boriti i za složene interese kriminalističke policije.

           Svjedoci smo dugogodišnjeg organizacijskog i profesionalnog urušavanja kriminalističke policije, posljedično s time i narušavanju ugleda i dostojanstva kako kriminalističke policije tako i policije u cjelini. Stoga je prirodno, da se obzirom na nagomilano nezadovoljstvo, upravo u Upravi kriminalističke policije rodila ideja za osnivanjem novog Sindikata – Sindikata Kriminalističke Policije. Inicijativa se počela ostvarivati krajem mjeseca studenog 2013. godine kroz jedan proglas pripadnicima kriminalističke policije. Sama inicijativa, koja nije bila tajna te se temeljila na Ustavom zajamčenim pravom na sindikalno udruživanje, urodila je uglavnom pozitivnim reakcijama policijskih službenika širom Hrvatske, ali i negativnim reakcijama rukovodstva. Kako pozitivne tako i negativne reakcije, uz sve popratne i nemale poteškoće, potvrdile su nam ispravnost naše ideje i puta koji smo izabrali, te su nas još odlučnije pogurale prema konačnom cilju.

Tako je dana 16.02.2014. godine u Zagrebu održan utemeljiteljski Sabor Sindikata Kriminalističke Policije na kojem je izabrano Predsjedništvo Sindikata, ustanovljen Sud časti sindikata te je prihvaćen Statut Sindikata Kriminalističke Policije. Sukladno odlukama donesenim na utemeljiteljskom Saboru predan je zahtjev za registracijom Ministarstvu rada i mirovinskog sustava koje je s danom 20.03.2014. godine izdalo rješenje o registraciji Sindikata Kriminalističke Policije. Dana 10.04.2014. godine, pristupanjem Kolektivnom ugovoru, Sindikat Kriminalističke Policije postao je ravnopravna stranka u pregovorima sa MUP-om RH kao poslodavcem, čime je formalno i započet sindikalni život SKP-a.

Pitanja koja se pritom odmah na početku, opravdano svima nameću: Zašto uz postojeće policijske sindikate još jedan? Zar je nužno dodatno razjedinjavati ionako već razjedinjenu sindikalnu scenu?

Iako je neosporno da će SKP svojim osnivanjem početno izazvati promjene na postojećoj policijskoj sindikalnoj sceni, svojim budućim djelovanjem sigurno će nastojati potaknuti i doprinijeti ujedinjenju te iste scene, te će biti otvoren za konstruktivnu suradnju sa svim postojećim policijskim sindikatima, što će biti i jedna od glavnih smjernica programa SKP-a. Ono u što ne dvojimo, jest da su pripadnici kriminalističke policije, obzirom na važnu ulogu i poziciju koju bi naša struka trebala imati kako u MUP-u tako i u hrvatskom društvu, i puno ranije trebala dobiti "svoj" Sindikat, pošto do sada nitko nije sustavno štitio ugled i dostojanstvo struke kriminalističke policije, niti je jasno i otvoreno artikulirao probleme kriminalističke policije.

Nužnost osnivanja SKP-a želimo argumentirati, nabrajajući samo neke od mnogobrojnih problema sa kojima se djelatnici kriminalističke policije i policije u cjelini susreću u svom radu i kojih je na žalost svakim danom sve više:

  • interni natječaji (nekompetentnost pojedinih rukovoditelja) za određena rukovodeća mjesta koji su u većini slučajeva samo formalnost i koincidiraju sa političkim promjenama, dok je jedan od glavnih kriterija i dalje podobnost i poslušnost, a ne stručnost i profesionalnost, tako da se na rukovodeće pozicije kriminalističke policije često imenuju nekompetentni rukovoditelji, što uzročno posljedično dovodi do problema i „zastoja“ u procesu odlučivanja, te potom do krivih odluka koje se odnose na krucijalna pitanja kao što su primjerice: preustroj kriminalističke policije, strateške odrednice, financiranje - europski fondovi, međunarodni ugled …Bitno je istaknuti i veliki broj izvanrednih promaknuća za „podobne“ osobe samo kako bi ispunjavali uvjete „internih natječaja“. (primjer: veliki broj po podobnosti imenovanih a kasnije radi nesposobnosti smijenjenih rukovoditelja poput pomoćnika za krim. policiju koji nikada nisu radili u kriminalističkoj policiji)
  • neprimjerno visoki kriteriji za rukovodeća radna mjesta, koji su postavljeni pred policijsku struku koja je uvelike „zanatska“ struka, a kojima se uvjetuje napredovanje i imenovanje, zbog čega je primjerice i prilikom posljednje „kadrovske rotacije“ više stručnih i iskusnih rukovoditelja, čija je uspješnost potvrđena i kroz rezultate, poradi kriterija zvanja, iako su imali potrebitu stručnu spremu, na neprimjerni način premješteno i degradirano, što i sa druge strane pokazuje svu manjkavost postojećeg sustava imenovanja i napredovanja.
  • nezadovoljavajući odnos sa državnim odvjetništvom s jedne strane uzrokovan nekompetentnošću i neprofesionalizmom pojedinih zamjenika ODO-a, ŽDO-a i USKOK-a koji daju neprimjerene komentare u vezi podnijetih kaznenih prijava, u nekim slučajevima bez pravnog temelja uvjetuju podnošenje ili nepodnošenje kaznenih prijava zbog mogućih političkih ili drugih posljedica, bez ustručavanja povisuju ton na kriminalističke službenike te ponekad omalovažavaju policijski posao (pozicija „veće vrijednosti“), dok je s druge strane uzrokovan nesigurnošću i pasivnim stavom policijskog rukovodstva. Tako se nerijetko uspjeh velikih kriminalističkih istraživanja prikazuje kao isključivi rezultat rada državnog odvjetništva bez spominjanja policije, nadalje zabilježeni su slučajevi nestručnog uplitanja pojedinih zamjenika u određivanje prioriteta korištenja policijskih resursa te miješanje u samu metodologiju policijskog postupanja itd.
  • česte zakonske izmjene (nezadovoljavajuća uloga i utjecaj koju policijska struka ima u tim promjenama), kao što je i zadnja izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku, također zorno pokazuju konstantnu nebrigu prema kriminalističkoj policiji. Umjesto edukacije policijskih službenika sa nadolazećim zakonskim izmjenama i izrade potrebitih pismena, prolaze mjeseci od izmjena ZKP-a, a da rukovodstvo MUP-a uopće ne reagira, zbog čega su pojedini djelatnici kriminalističke policije prisiljeni sami izrađivati nove obrasce te se snalaziti kako znaju i umiju, što je u praksi dovelo do neujednačenog postupanja, čak i unutar iste ustrojstvene jedinice, kao i niza nepravilnosti i proceduralnih pogrešaka prilikom provođenja pojedinih dokaznih radnji.
  • policijski istražitelji koji sukladno nastojanjima rukovodstva MUP-a mogu biti samo policijski službenici sa višom i visokom stručnom spremom nastavak je sustavnog degradiranja kriminalističke policije te također dovoljno govori o tome kako se rukovodstvo MUP-a odnosi prema kriminalističkoj policiji. Umjesto nastojanja da policijski istražitelji imaju bolje koeficijente i veće dodatke na plaću zbog složenosti posla kojeg obavljaju, kao i mogućnost napredovanja u službi s obzirom na godine radnog staža, ovako se nastavlja devastacija kriminalističke policije koja je ionako već godinama gurnuta na margine našeg Ministarstva.
  • neadekvatni platni koeficijenti koji ističu nelogičnost tako što policijski službenici kriminalističke policije, ali i policijski službenici drugih linija rada, koji su svakodnevno suočeni s raznim izazovima struke i izloženi svakodnevnoj pogibelji, bez obzira na stručnu spremu, imaju niže platne koeficijente od onih koji svoje poslove obavljaju isključivo u uredu. (primjeri: može li se samo usporediti činjenica da glasnogovornik koji sjedi u uredu ima koeficijent 3, a policijski službenik visoke stručne spreme koji istražuje najteža kaznena djela i koji je svakodnevno izložen pogibiji ima koeficijent 1,36, da administrativni tajnik ministra ima koeficijent 0,95 a policajac jedne od najvećih policijskih postaja u državi ima koeficijent 0,8….). Uz navedeno treba spomenuti da zbog veće odgovornosti, a manje plaće nego u ostalim rodovima policije dolazi do odljeva kvalitetnih kadrova iz kriminalističke policije, dok je samim time teško motivirati policijskog službenika temeljne policije na rad u kriminalističkoj policiji jer bi mu u konačnici plaća bila manja, a odgovornost i zahtjevnost veća.
  • ukidanje materijalnih prava policijskih službenika na način da nam se postupno („tiho“) smanjuju i ukidaju temeljna prava predviđena Zakonom o policiji i Kolektivnim ugovorom kao što je selektivno smanjivanje i ukidanje beneficiranog radnog staža i dodataka na plaću po nejasnim (nestručnim) kriterijima, nejasna sudbina mirovinskih fondova, reduciranje plaćanja prekovremenih sati, neevidentiranje stvarno odrađenih prekovremenih sati kao i pasivnog dežurstva policijskih službenika kako bi se izbjeglo plaćanje.
  • godišnje ocjenjivanje koje je neprilagođeno linijama rada i opisima radnih mjesta, te je nepravedno i demotivirajuće za većinu policijskih službenika.
  • najava novog (jednog u nizu) preustroja policije koji bi se trebao rukovoditi uštedom kao glavnim kriterijem, a ne aktualnim trendovima kriminaliteta te tehnološkim napretkom, što bi se u konačnici moglo štetno reflektirati na policijsku struku, odnosno na štetu građana, a u korist kriminala.
  • zlouporaba zakonskih odredbi o premještaju policijskih službenika koje se koriste u svrhu zastrašivanja i „mobinga“, a ne kad za to postoji stvarna i opravdana potreba uvažavajući specifičnost policijske službe. Tako je pod izlikom "potreba službe" nedavno premješteno čak 13 policijskih službenika iz jedne ustrojstvene jedinice Ravnateljstva policije zbog potraživanja određenih prava iz Kolektivnog ugovora. Ovakvi i slični primjeri utjecali su na stvaranje klime nesigurnosti,nepovjerenja i straha kod policijskih službenika, što neminovno negativno utječe i na učinkovitost posla.
  • statistika se površno uzima kao glavni (često jedini) kriterij ocijene uspješnosti rada pojedine ustrojstvene jedinice, čime se na najbezbolniji način, s jedne strane „mažu“ oči javnosti i zadovoljavaju „apetiti“ rukovodstva, dok se s druge strane omogućuje nesmetana kriminalna aktivnost zločinačkih udruženja (primjer: bitnija je količina zaplijenjenih cigareta, oružja, droge od broja uhićenih nositelja kriminalnih aktivnosti pojedinih zločinačkih udruženja (organizatora) ili broja „razbijenih“ zločinačkih udruženja).
  • prijetnje policijskim službenicima koje kao krizne situacije sve češće pokazuju nespremnost rukovodstva MUP-a prilikom postupanja zbog čega se događa da se ne može pružiti adekvatna zaštita policijskom službeniku ili njegovoj obitelji zbog sudjelovanja navedenog policijskog službenika u složenim kriminalističkim istraživanjima usmjerenim prema pripadnicima zločinačkih udruženja.
  • nezaštićenost policijskih službenika koji su često prepušteni progonu („žrtvovani“) u situacijama dvojbene kaznene odgovornosti.
  • metodologija policijskog postupanja koja nedovoljno prati kako tehnološki napredak tako i trendove globalizacije, zbog čega policija u nekim aspektima borbe zaostaje za zločinačkim udruženjima.
  • štednja koja se u ovom trenutku teške gospodarske krize uvelike realizira kroz uskratu materijalnih prava policijskih službenika dok smo primjerice i dalje svjedoci rastrošnog pristupa 24 satnog korištenja službenih vozila rukovoditelja u MUP-u na svim razinama (primjer: u Švicarskoj jedino Ministar unutarnjih poslova ima pravo na 24 satno korištenje službenog vozila).

Obzirom na navedene probleme, a težeći ka ostvarenju glavnog cilja Sindikata Kriminalističke Policije – vraćanju i zaštiti ugleda i dostojanstva policijske struke, želimo da naš Sindikat na putu prema ostvarenju tog cilja, doprinese izgradnji profesionalne i neovisne policije koja će kod građana biti prepoznata kao državna institucija s identitetom i snagom da se suprotstavi svakom obliku zločina.

Svi ciljevi Sindikata nastojati će se ostvariti kroz jasan program sindikata, a koji će se temeljiti na:

  • zaštiti radnih prava svih djelatnika MUP-a kroz sudjelovanje u pregovaranju sa poslodavcem sukladno kolektivnom ugovoru, te jasnom i po potrebi javnom artikuliranju takvih problema,
  • pružanju potrebite pravne pomoći kako grupi tako i policijskom službeniku pojedincu,
  • zaštiti neovisnosti policije kroz jasnu i odlučnu artikulaciju svih uočenih nepravilnosti od sve izraženijih višeslojnih vanjskih utjecaja te time sprečavanju sve izraženije polarizacije unutar policije,
  • inicijativi za koordinacijom sindikalnog djelovanja i okupljanjem razjedinjene policijske sindikalne scene,
  • inicijativi da sukladno važećem zakonodavstvu Ministarstvo aktivnijim pristupom potiče bolju suradnju i partnerski odnos sa državnim odvjetništvom,
  • borbi protiv korupcije unutar policije,
  • inicijativi za aktivnim i ravnopravnim sudjelovanjem policije i kriminalističke policije u svim budućim pripremama prijedloga zakona i podzakonskih akata kojima se regulira rad policije kako bi se donijeli najbolji mogući prijedlozi nekog propisa,
  • zaštiti policijskog službenika obzirom na izloženost različitim opasnostima u svakodnevnom poslu te posljedičnoj izloženosti prijetnjama od strane osoba iz „krim. miljea“ kroz razradu modela za pomoću prevladavanju različitih stresnih situacija koje nosi policijski posao,
  • inicijativu za promjenu postojeće Uredbe o uvjetima za stjecanje policijskih zvanja, oznakama policijskih zvanja, funkcionalnim oznakama radnih mjesta, promaknuću i napredovanju kroz policijska zvanja,
  • inicijativu za promjenu Uredbe o unutarnjem ustroju MUP-a (ukidanje policijskih istražitelja),
  • uvođenju transparentnih i profesionalnih kriterija prilikom izbora za rukovodeće pozicije kriminalističke policije i policije (mogućnost da policijski službenici sudjeluju u izboru rukovoditelja svojih ustrojstvenih jedinica),
  • inicijativu za promjenu pravilnika o ocjenjivanju policijskih službenika,
  • formiranje stručne radne skupine unutar Sindikata koja će pristupiti izradi prijedlog novog ustroja kriminalističke policije sukladno stavovima struke i trendovima kriminaliteta kao i stalnom tehnološkom napretku,
  • inzistiranje na smanjivanju silne papirologije kako bi se policijskim službenicima olakšalo i pojednostavilo provođenje izvida kaznenih djela i prekršaja te omogućio bolji operativni i terenski rad ….

Želimo istaknuti da su, bez obzira na usko strukovni naziv sindikata, vrata SKP-a širom otvorena pripadnicima svih rodova policije, svim uposlenicima i umirovljenicima MUP-a koji će u zastupanju biti potpuno ravnopravni pripadnicima kriminalističke policije te koje ovim putem i pozivamo da nam se pridruže.

Na kraju pozivamo sve Vas koji ste se prepoznali u temeljnim načelima SKP-a da širite ovu našu zajedničku ideju među svim pripadnicima policije te da nam se pridružite i aktivno uključite u izgradnji Sindikata, a paralelno s time da predanim i profesionalnim pristupom u obavljanju svojih svakodnevnih dužnosti budete i dalje uzor svima drugima u svojem radnom okruženju.

U ime Predsjedništva SKP-a,                              

PREDSJEDNIK SINDIKATA

Tomislav Štambuk

U Zagrebu, dana 09.04.2014. godine