skpvitez

proglasbanner

Brojač posjeta stranice

486853
Danas
Jučer
Ovaj tjedan
Ovaj mjesec
Prošli mjesec
Sveukupno
241
218
1869
8384
11827
486853

Visitors Counter

Pravna pomoć i zastupanje

Poštovani članovi,

Sindikat kriminalističke policije sklopio je ugovor o zastupanju sa odvjetnikom Borisom Jukić. Za daljnje informacije molimo Vas da se obratite SKP-u.

Pravilnik o radu suda časti

Temeljem čl. 18. i čl. 23. Statuta Sindikata kriminalističke policije, Predsjedništvo Sindikata kriminalističke policije donosi:

PRAVILNIK O RADU SUDA ČASTI

Članak 1.
Sud časti je moralno arbitražno tijelo Sindikata kriminalističke policije (u daljnjem tekstu: SKP), utemeljeno radi zaštite programskih opredjeljenja, politike i svrhe utemeljenja SKP.
Članak 2.
Pravilnikom o radu Suda časti uređuju se zadaće, način rada i odlučivanja na sjednicama te druga pitanja značajna za njegov rad.

Članak 3.
Zadaće su Suda časti da časno i objektivnom prosudbom u najvišem interesu za SKP i njegovo članstvo:
-doprinese poštivanju Statuta, programske i normativne utemeljenosti sindikata;
-doprinese jačanju unutarnje kohezije članstva;
-doprinese promicanju načela na kojima djeluje SKP;
-da jača dostojanstvo i vrijednosti članova SKP.

Članak 4.
Sud časti provodi postupak preispitivanja povreda Statuta SKP, pravilnika, odluka i drugih akata SKP te izriče stegovne mjere članovima koji ih svojim postupcima i djelovanjem krše, onemogućavaju normalan rad tijela SKP, štete ugledu SKP, djeluju protivno načelima djelovanja SKP ili nesavjesnim upravljanjem sindikalnom imovinom nanose materijalnu štetu SKP, te vodi mirenje i rješava sporove između pojedinih tijela sindikata.

Članak 5.
Prijedlog za pokretanje stegovnog postupka protiv člana SKP može podnijeti svaki član sindikata.

Članak 6.
Prijedlog za pokretanje stegovnog postupka podnosi se Sudu časti SKP u pisanom obliku i mora sadržavati sljedeće podatke:
-ime i prezime podnositelja prijedloga;
-ime i prezime člana SKP protiv kojeg se prijedlog podnosi;
-vrijeme i mjesto počinjenja povrede članske dužnosti ili obveze;
-opis povrede članske dužnosti ili obveze;
-propis (akt) SKP kojim je učinjena povreda propisana;
-dokaze o počinjenoj povredi članske dužnosti ili obveze;
-ostale podatke koji će koristiti utvrđivanju činjenica stegovne odgovornosti (svjedoci, dokumentacija i dr.);
-datum i potpis podnositelja prijedloga.

Članak 7.
Sud časti radi na sjednicama, a sastaje se prema potrebi.
Članak 8.
Sjednicu Suda časti saziva i njome rukovodi Predsjednik Suda časti, a u slučaju njegove spriječenosti, sjednicu Suda časti saziva i njome rukovodi Zamjenik predsjednika Suda časti.
Članak 9.
Na sjednici Suda časti vodi se zapisnik kojeg potpisuju svi nazočni članovi Suda časti sindikata.
Članak 10.
Sud časti donosi odluke u sastavu od tri člana, većinom glasova članova. Odluke Suda časti donose se tajnim glasovanjem.
Članak 11.
U slučaju zaprimanja pisanog prijedloga za pokretanje stegovnog postupka, Predsjednik Suda časti dužan je žurno sazvati sjednicu, a najkasnije u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga.

Članak 12.
Sud časti temeljem zaprimljenog prijedloga za pokretanje stegovnog postupka može:
a) prihvatiti prijedlog i provesti stegovni postupak;
b) zatražiti dopunu potrebitih podataka u roku od 30 dana od podnositelja prijedloga;
c) odbiti prijedlog kao neosnovan i uz pisano obrazloženje vratiti podnositelju prijedloga.
Članak 13.
Ako prijedlog za pokretanje stegovnog postupka sadrži sve potrebne podatke, Predsjednik Suda časti sazvat će žurno raspravu pred Sudom časti, a najkasnije u roku od 30 dana, na koju se uz člana protiv kojeg se vodi stegovni postupak mogu pozvati svjedoci i druge osobe ukoliko je to potrebno radi utvrđivanja činjenica.
Članak 14.
Ukoliko član protiv kojeg se vodi stegovni postupak nije u mogućnosti prisustvovati raspravi pred Sudom časti, dužan je o tome dostaviti pisano očitovanje. U protivnom, članu se može izreći stegovna mjera i bez prethodnog saslušanja ako se na uredno dostavljen poziv na raspravu ne odazove, odnosno ne opravda svoj izostanak.
Članak 15.
Rasprava pred Sudom časti počinje čitanjem prijedloga za pokretanje stegovnog postupka, nakon čega se član protiv kojeg se vodi postupak poziva da iznese usmeno ili u pisanom obliku sve što je važno za njegovu obranu, poslije čega se saslušavaju svjedoci koji će se upozoriti da su dužni govoriti istinu, a potom se Sud časti povlači na vijećanje.
Članak 16.
Predsjednik Suda časti može udaljiti nazočne osobe koje svojim neprimjerenim ponašanjem ometaju tijek rasprave. Ukoliko takva osoba ne želi napustiti prostoriju gdje se rasprava Suda časti održava, Predsjednik Suda časti prekinut će raspravu te naknadno odrediti novi termin rasprave na način i u roku navedenom u čl. 13. ovog Pravilnika.
Članak 17.
Sud časti može donijeti jednu od slijedećih odluka:
a) proglasiti člana krivim i izreći mu stegovnu mjeru;
b) osloboditi člana stegovne odgovornosti;
c) obustaviti postupak.

Članak 18.
Stegovne mjere koje može izreći Sud časti su:
a) opomena;
b) opomena pred isključenje;
c) isključenje člana iz sindikata.
Članak 19.
U slučaju da Sud časti izrekne stegovnu mjeru opomena i opomena pred isključenje, takva odluka je konačna i obvezujuća. U slučaju da Sud časti izrekne mjeru isključenje člana iz sindikata, isključeni član može podnijeti žalbu u pisanom obliku Predsjedništvu SKP u roku od tri dana od dana dostave pisanog otpravka odluke s obrazloženjem. Odluka obvezno sadrži i pouku o pravnom lijeku, a dostavlja se članu protiv kojeg je proveden stegovni postupak, podnositelju prijedloga i Predsjedništvu SKP.
Članak 20.
Odluku o žalbi donosi Predsjedništvo SKP na prvoj sljedećoj sjednici, koja je konačna i dostavlja se u pisanom obliku podnositelju žalbe, podnositelju prijedloga i Sudu časti. Predsjedništvo SKP može odlučujući o žalbi odbiti žalbu podnositelja žalbe kao neosnovanu ili prihvatiti žalbu i preinačiti prvostupanjsku odluku Suda časti o izricanju stegovne mjere.
Članak 21.
Odgovornost za povredu članske dužnosti ili obveze ne isključuje kaznenu ili prekršajnu odgovornost člana, kao niti odgovornost za učinjenu materijalnu štetu temeljem važećih zakona RH.
Članak 22.
Zastara za podnošenje prijedloga za pokretanje stegovnog postupka nastupa u roku od tri mjeseca od dana saznanja o učinjenoj povredi, odnosno u roku od jedne godine od dana kada je povreda počinjena.
Članak 23.
Za vrijeme trajanja stegovnog postupka i sve do donošenja pravomoćne odluke, prava člana SKP protiv kojeg se vodi stegovni postupak miruju.
Članak 24.
Član SKP kojem je izrečena stegovna mjera opomena i opomena pred isključenje ne može biti biran u tijela SKP u narednih pet godina, a član kojem je izrečena stegovna mjera isključenje iz sindikata ne može ponovno postati član SKP. Nakon pravomoćnosti izrečene stegovne mjere, član kojemu je izrečena razrješuje se svih dužnosti u tijelima SKP.

Članak 25.
Predsjednik Suda časti dužan je Predsjedništvu SKP podnijeti izvješće u pisanom obliku o radu Suda časti za jednogodišnje razdoblje, kao i Saboru SKP za razdoblje između dvaju saziva.
Članak 26.
O pravilnom tumačenju odredbi ovog Pravilnika brine se Predsjedništvo SKP.
Članak 27.
Pravilnik o radu Suda časti stupa na snagu danom donošenja i može se mijenjati samo na način na koji je i donesen.

U Zagrebu, dana 09.04.2014. godine. m.p.

Za Predsjedništvo SKP
PREDSJEDNIK SINDIKATA
Tomislav Štambuk

Poslovnik rada predsjedništva

POSLOVNIK O RADU PREDSJEDNIŠTVA

Članak 1.
Poslovnikom o radu Predsjedništva Sindikata kriminalističke policije (u daljnjem tekstu: SKP) uređuju se prava i dužnosti članova Predsjedništva SKP, način rada i odlučivanja te druga pitanja značajna za rad Predsjedništva SKP.
Članak 2.
Član Predsjedništva SKP ima prava i dužnosti koje proizlaze iz Statuta SKP i Poslovnika, a posebice:
-biti nazočan na sjednicama i sudjelovati u radu Predsjedništva SKP;
-iznositi svoja mišljenja i prijedloge o točkama dnevnog reda;
-inicirati raspravu o određenom pitanju o kojemu se Predsjedništvo SKP treba izjasniti, zauzeti stav, donijeti odluku, zaključak ili drugi pravni akt SKP.

Članak 3.
Odluke, stavovi i zaključci Predsjedništva SKP jednako obvezuju sve članove SKP koji su dužni u svom djelovanju aktivno se zalagati za njihovo dosljedno provođenje, a prijedlozi i mišljenja koji nisu prihvaćeni ne mogu se prenositi među članove i javnost.

Članak 4.
Predsjedništvo SKP sastaje se prema potrebi, a najmanje jednom u šest mjeseci.
Članak 5.
Rad Predsjedništva SKP odvija se na sjednicama, na kojima se raspravlja i odlučuje o pitanjima iz nadležnosti utvrđenih u Statutu SKP.

Članak 6.
Predsjednik SKP samoinicijativno saziva sjednicu Predsjedništva SKP i predlaže dnevni red, a u slučaju njegove spriječenosti Zamjenik predsjednika ili osoba koju Predsjednik SKP ovlasti. Prijedlog za sazivanje sjednice može dati i trećina članova Predsjedništva SKP.

Članak 7.
Poziv za sjednicu, s prijedlogom dnevnog reda i materijalima za sjednicu, dostavlja se članovima Predsjedništva SKP elektronskim putem ili poštom najkasnije sedam dana prije održavanja sjednice, a u iznimnim situacijama tri dana prije održavanja sjednice.

Članak 8.
Predsjednik SKP, koji je ujedno i predsjedavajući, otvara sjednicu i utvrđuje da li je na sjednici prisutan dovoljan broj članova Predsjedništva SKP potreban za pravovaljano odlučivanje.

Članak 9.
Predsjedništvo SKP pravovaljano radi i odlučuje ako je na sjednici prisutna najmanje polovina članova Predsjedništva SKP, a odluka se donosi natpolovičnom većinom prisutnih članova na sjednici. O pojedinoj odluci ili zaključku članovi se izjašnjavaju javno glasanjem: ZA (ukoliko se prijedlog prihvaća), PROTIV (ukoliko se prijedlog ne prihvaća) ili SUZDRŽAN. U slučaju da je dan jednak broj glasova ZA i PROTIV, odluka se smatra donesenom ako je za nju glasovao Predsjednik SKP.

Članak 10.
Ukoliko sjednici prisustvuje dovoljan broj članova Predsjedništva SKP, Predsjednik SKP stavlja prijedlog dnevnog reda na razmatranje i usvajanje. Članovi Predsjedništva SKP mogu uz obrazloženje tražiti izmjene i dopune dnevnog reda, o čemu se posebno glasuje.

Članak 11.
Nakon usvajanja i objavljivanja dnevnog reda, Predsjednik SKP otvara raspravu te članovima Predsjedništva SKP daje riječ po redoslijedu javljanja, najavljujući ime i prezime osobe koja sudjeluje u raspravi.

Članak 12.
Rasprava se može voditi samo o pitanju koje je na dnevnom redu. Ako sudionik od toga odstupi, Predsjednik SKP će ga na to upozoriti, a ako i dalje nastavi ima pravo oduzeti mu riječ.

Članak 13.
Kako bi svi članovi podjednako sudjelovali u raspravi, trajanje rasprave po pojedinoj točki dnevnog reda ograničeno je na pet minuta po članu Predsjedništva SKP, a članu je ujedno omogućena i replika u trajanju od jedne minute.

Članak 14.
Nitko nema pravo prekidati učesnika u raspravi i upadati mu u riječ, osim Predsjednika SKP koji ga može upozoriti da se drži točke dnevnog reda o kojoj se raspravlja, odnosno da se drži previđenog vremena za raspravu ili repliku.  

Članak 15.
Nakon završetka izlaganja posljednjeg sudionika rasprave, Predsjednik SKP zaključuje raspravu i predlaže da se o toj točki dnevnog reda glasuje.

Članak 16.
U slučaju nedostatka kvoruma za održavanje sjednice zbog opravdanog izostanka većeg broja članova Predsjedništva SKP, Predsjednik SKP može održati telefonsku sjednicu na način da se putem telefona kontaktiraju svi dostupni članovi Predsjedništva SKP, a koji tom prilikom glasuju u svezi ranije predloženih točaka dnevnog reda. Odluke donesene na telefonskoj sjednici, da bi bile pravovaljane, članovi Predsjedništva SKP moraju potvrditi i u pisanoj formi u roku od 48 sati elektronskom poštom upućenoj Predsjedniku SKP.  

Članak 17.
O tijeku sjednice Predsjedništva SKP vodi se zapisnik u koji se unose podaci:
-mjesto, datum, vrijeme početka i vrsta sjednice;
-redni broj sjednice;
-ime i prezime prisutnih i odsutnih članova Predsjedništva SKP, odnosno ime i prezime članova Predsjedništva SKP koji su telefonskim putem kontaktirani i oni koji su bili nedostupni ukoliko se radi o telefonskoj sjednici;
-konstatacija kvoruma;
-predloženi i usvojeni dnevni red;
-sažeti prikaz rasprave po pojedinoj točki dnevnog reda;
-rezultati glasovanja i odluke donesene o pojedinim pitanjima;
-vrijeme završetka sjednice;
-potpisi Predsjednika SKP, zapisničara i dva ovjerovitelja zapisnika.

Uz zapisnik se prilažu i pisani materijali koji su bili izrađeni za pojedinu točku dnevnog reda i njihova konačna verzija, te ispisi elektronske pošte koju su članovi Predsjedništva SKP poslali Predsjedniku SKP ukoliko se radilo o telefonskoj sjednici.
Zapisnici sa pripadajućom dokumentacijom sa sjednica Predsjedništva SKP čuvaju se trajno u arhivi SKP.

Članak 18.
Predsjednik SKP može predložiti da se razriješi dužnosti član Predsjedništva SKP koji je neopravdano izostao tri ili više puta uzastopce sa sjednice i izabrati novog člana.

Članak 19.
Izmjene i dopune Poslovnika o radu Predsjedništva SKP vrše se na isti način i po istom postupku kao i donošenje poslovnika.
Članak 20.
O pravilnom tumačenju odredbi ovog Poslovnika brine se Predsjedništvo SKP.

Članak 21.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom usvajanja na sjednici Predsjedništva SKP.

U Zagrebu, dana 09.04.2014. godine.             m.p.


                                 Za Predsjedništvo SKP
                                   PREDSJEDNIK SINDIKATA

                                           Tomislav Štambuk

Statut

NOVI STATUT SKP-a 15022018  WordIcona

Osnovni podaci

Naziv: Sindikat kriminalističke policije

Skraćeni naziv: SKP

OIB: 81963583820

Sjedište: Zagreb, Nehajska 7

Matični broj: 04195183

IBAN broj HR6423600001102411008

E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Predsjednik: Tomislav Štambuk, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., tel: 098 383279

Zamjenik predsjednika: Damir Papić, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., tel: 091 5229394

Glavni tajnik, povjerenik: Perica Biočić, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., tel: 091 1773441

Program rada Sindikata kriminalističke policije

PROGRAM RADA SINDIKATA KRIMINALISTIČKE POLICIJE ZA RAZDOBLJE OD 2014. – 2016. GODINE

U Zagrebu, 22.05.2014. godine

UVOD:

Sukladno čl. 18. Statuta Sindikata kriminalističke policije, a u težnji ka ostvarenju svoga glavnog cilja, vraćanju i zaštiti ugleda i dostojanstva policijskih službenika, kao i ostalih naznačenih ciljeva, Predsjedništvo SKP-a donosi program rada sindikata sa jasnom težnjom ka izgradnji profesionalne i neovisne policije. Prilikom sastavljanja ovog PROGRAMA RADA bili smo fokusirani na obuhvaćanje prioritetnih ciljeva te način na koji bismo iste pokušali ostvariti. S tim u svezi Program rada SKP-a koncipiran je na način da se istaknu ciljevi ispod kojih je načelno opisan način na koji bi se isti ostvarili. Sam program bi se nastojao ostvariti kroz dvije faze, kratkoročno (ostvarivanje ciljeva kojima bi se osiguralo bazično djelovanje sindikata) i dugoročno.

FAZA (A)

- Ostvarivanje osnovnih preduvjeta za normalno funkcioniranje SKP-a

Kroz kontinuirane i argumentirane pregovore sa poslodavcem nastojati ostvariti osnovna prava koja proizlaze iz Kolektivnog ugovora, s naglaskom na dobivanje prostorije i tehničke opreme te promjenu sjedišta Sindikata, kao i omogućavanje nesmetanog djelovanja sindikalnom povjereniku.

- Širenje djelovanja SKP-a

Nastojati s ciljevima i programom SKP-a upoznati cjelokupni sastav MUP-a te proširiti djelovanje na sve policijske uprave i ustrojstvene jedinice MUP-a, pritom ne nužno stremiti masovnosti već kvaliteti i prepoznavanju budućih članova koji će se aktivno uključiti u unapređenje rada Sindikata te time doprinijeti izgradnji policijskog sustava.

- Informiranje članstva i simpatizera

Svakodnevno razvijati načine informiranja članstva, pritom imati u vidu važnost promidžbe preko Interneta, kako posredstvom službene Internet stranice tako i posredstvom društvenih mreža. Krajnji cilj je da stranice svojim konceptom i uređivanjem postanu svakodnevna rutina u informiranju policijskih službenika.

- Suradnja sa ostalim sindikatima

Potaknuti inicijativu za koordinacijom strukovnih sindikata i njihovo okupljanje s jasnim istaknutim ciljevima djelovanja, što podrazumijeva ujedinjenje svih sindikata koji djeluju unutar MUP-a u pitanjima koji se tiču napretka struke, odnosno da nakon određivanja problema s kojima se susrećemo u svakodnevnom radu donesemo zajedničko rješenje istog, a koje rješenje će potom biti jasan stav svih sindikata u pregovorima sa poslodavcem.

- Pravna pomoć

Putem angažiranog odvjetničkog ureda pružiti stručnu pravnu pomoć svakom policijskom službeniku, kako na osobnoj razini tako i grupi službenika u zaštiti njihovih prava¸

FAZA (B)

- Kolektivno pregovaranje

Zaštita radnih prava svih djelatnika MUP-a i sudjelovanje u pregovaranju sa poslodavcem u skladu sa Kolektivnim ugovorom sa jasnom i po potrebi javnom artikuliranju takvih problema.

- Međunarodna aktivnost

Obzirom da je kroz učestale međunarodne kontakte članova i simpatizera SKP-a neosporan interes pripadnika inozemnih policija za sličan oblik udruživanja predstavnika kriminalističke policije i u njihovim zemljama, nastojati će se kroz prevođenje materijala SKP-a na engleski jezik širiti ideja te pružiti pomoć inozemnim policijama koje iskažu interes. Također će se nastojati uspostaviti suradnja sa inozemnim policijskim sindikatima s ciljem razmjene iskustava i međusobne pomoći.

- Preustroj kriminalističke policije

Oformiti radnu grupu koja će izraditi nacrt prijedloga preustroja kriminalističke policije ispred SKP-a. Krajem ljeta, odnosno početkom jeseni 2014. godine planirati organizaciju zatvorene rasprave unutar MUP-a o preustroju kriminalističke policije kao i policije u cjelini. Do navedene rasprave potrebito je da formirana radna grupa izradi nacrt prijedloga sheme reorganizacije kriminalističke policije koja bi se prezentirala na navedenoj zatvorenoj raspravi. Predvidjeti da na raspravu budu pozvani predstavnici Policijske akademije (organizacija policije), Strukovne udruge kriminalista te predstavnici svih ustrojstvenih jedinica kriminalističke policije. Ovisno o raspoloživom prostoru prisutnost raspravi bi se omogućila i drugima zainteresiranim policijskim službenicima.    

- Borba za transparentno provođenje internih natječaja

Zaštita neovisnosti policije kroz jasnu artikulaciju svih zapaženih nepravilnosti od vanjskih utjecaja i time spriječiti izraženu polarizaciju, posebice političku, u redovima policije, što je posebice izraženo u rukovodećem kadru, a što podrazumijeva borbu za konstantno stručno usavršavanje policijskih službenika, koji će na temelju isključivo stručnog znanja, iskustva i postignutih rezultata moći biti birani na rukovodeća radna mjesta, a gdje bi se spomenutim kriterijima prilikom napretka istog tražilo i mišljenje ustrojstvene jedinice (pritom se ne misli samo na mišljenje do tad mu nadređenih, već i na mišljenja kolega iste razine rukovođenja i njegovih podređenih) od kud potječe, odnosno ustrojstvene jedinice gdje bi isti trebao biti raspoređen. Kroz preustroj nastojati predvidjeti, ako je potrebno i osnovati novu ustrojstvenu jedinicu u sklopu Ravnateljstva policije kojom bi se pokušala zaštititi transparentnost provođenja internih natječaja. Uvođenju transparentnih i profesionalnih kriterija prilikom izbora kandidata za rukovodeće položaje unutar policije i ustrajati u promjeni dosadašnje prakse „namještenih natječaja“, a po potrebi uključiti i pružiti mogućnost da policijski službenici sudjeluju u izboru rukovoditelja ustrojstvenih jedinica.

- Suradnja sa Strukovnom udrugom kriminalista

Inicirati sastanak na kojem bi se izvršila koordinacija te utvrdili zajednički ciljevi te suradnja kojom bismo ih postigli.

- Suradnja s DORH-om

Obzirom da odnos državnog odvjetništva i policije u ovom trenutku nije zadovoljavajući, SKP će pratiti daljnje razvijanje navedenog odnosa te kontinuirano na svakom prikladnom mjestu i na primjerene načine ukazivati na uočene probleme. Na takav način će pokušati potaknuti Ministarstvo da aktivnijim i jasnim pristupom potakne obostranu prihvatljivu suradnju sa DORH-om, posebice u praktičnom dijelu, gdje ćemo inzistirati na ravnopravnom partnerskom djelovanju jer je to jedini ispravan način da zajedničkim ravnopravnim snagama pružimo otpor sve zahtjevnijim i sofisticiranijim nadolazećim oblicima kriminaliteta.

- Borba protiv svih oblika korupcije i protuzakonitog ponašanja unutar policije

Raditi na izgradnji sindikata kao udruge koja će s vremenom steći ugled i povjerenje svih policijskih službenika, što će SKP profilirati u organizaciju kojoj će se svaki policijski službenik s povjerenjem moći obratiti.

- Aktivnije uključivanje policije u izradu zakonskih i podzakonskih akata kojima se regulira rad policije

Potaknuti inicijativu za aktivnim i ravnopravnim sudjelovanjem policije u svim budućim izradama prijedloga zakona te sudjelovati u predlaganjima takvih propisa. Prioritetno inicirati promjenu dijela Kaznenog zakona koji se odnosi na kažnjavanje počinitelja kaznenog djela prisila prema službenoj osobi (čl. 314. KZ-a) i napad na službenu osobu (čl. 315. KZ-a), razmotriti uvođenje kaznenih djela ubojstvo i pokušaj ubojstva ovlaštene službene osobe ili predvidjeti strože kazne u sklopu kaznenih djela teško ubojstvo, donošenje novog Zakona o policiji kojim će se osigurati neovisnost policije i sl..

- Unaprijediti zaštitu policijskog službenika

Inicirati uspješniju zaštitu policijskih službenika poradi njihove izloženosti različitim oblicima stresa u svakodnevnim aktivnostima koje donosi specifičnost radnog mjesta, s čim u svezi će se potaknuti razrada modela za pomoć u prevladavanju stresnih situacija kao što su prijetnje osoba iz kriminalnog okruženja, medijski progon, disciplinski postupak, kazneni postupak, mobing i sl..

- Promjena Uredbe o uvjetima za stjecanje policijskih zvanja

Potaknuti inicijativu za promjenu trenutne Uredbe o uvjetima za stjecanje policijskih zvanja, promaknuću i napredovanju kroz policijska zvanja. Mogućnost da se umjesto zvanja razmotri uvođenje policijskih činova.

- Promjena Uredbe o unutarnjem ustroju MUP-a

Inicirati promjene Uredbe o unutarnjem ustroju MUP-a, što se posebice odnosi na status policijskog istražitelja koji je važećom Uredbom „nagrađen„ većem i složenijem opsegu poslova bez prava na naknadu za te poslove.

- Promjeni pravilnika o ocjenjivanju policijskih službenika

Inicirati i ustrajati na promjeni Pravilnika o ocjenjivanju policijskih službenika te inicirati suradnju u izradi budućeg pravilnika, pri čemu treba omogućiti da policijski službenik sudjeluje u donošenju ocjene svog neposrednog rukovoditelja, pritom ćemo se posebno zalagati da svaki policijski službenik bez obzira na kojoj hijerarhijskoj razini radi može biti ocijenjen u okvirima posla koji obavlja sa najvišom i najnižom mogućom ocjenom, a ne kao kod aktualnog ocjenjivanja gdje su najviše ocjene rezervirane samo za više rukovoditelje koji se međusobno „časte“ ocjenama. Objava ocjena svih službenika unutar ustrojstvene jedinice.

- Učinkovitije provođenje policijskih izvida

Inzistiranje na smanjivanju birokracije u cilju olakšavanja u provođenju policijskih izvida, a samim time kvalitetnijim operativnim radom, jer svi smo svjedoci da prilikom provođenja kriminalističkog istraživanja provedemo nekoliko sati oko popunjavanja raznoraznih pismena, razno-raznih izvještavanja, unosa u sistem, tako da najmanje vremena provodimo u vođenju informativnog razgovora što bi trebao biti osnov kriminalističkog istraživanja.

- Korištenje fondova EU

Dugoročno, pomoći u planiranju i predlaganju projekata kojima bi se unaprijedio rad kriminalističke policije i policije u cjelini, a koji bi se financirali iz fondova EU.     

- Pružanje podrške svim djelatnicima MUP-a

Kroz sve dostupne demokratske alate (primjerice referendum) zastupati i boriti se za prava svih djelatnika MUP-a kao što je to primjer u slučaju pokušaja uvođenja tzv. „outsourcinga“ djelatnicima pratećih službi u javnom sektoru.

- Pravednija i planska raspodjela sredstava MUP-a

U pregovorima sa poslodavcem, ukazivanjem na nelogičnosti preraspodjele sredstava MUP-a inzistirati na donošenju jasnih i transparentnih kriterija prilikom preraspodjele sredstava kako bi u budućnosti izbjegli dosadašnju praksu da pojedine ustrojstvene jedinice se razbacuju sa sredstvima rada često većinu raspoloživih sredstava ne stavljajući u funkciju svakodnevnog korištenja, dok istovremeno druge ustrojstvene jedinice oskudijevaju sa tim istim sredstvima pritom dovodeći u upitnost uspješno provođenje aktualnih zadataka.

ZAKLJUČAK:

Zaključno želimo istaknuti kako je smisao osnivanja SKP-a prvenstveno stasanje u respektabilnu udrugu policijskih profesionalaca koja bi dugoročno kod svih policijskih službenika stvorila osjećaj sigurnosti, pripadnosti, povjerenja. U isto vrijeme kod rukovoditelja bi trebala potaknuti osjećaj povećane odgovornosti te njihovu orijentaciju i posvećenost ka općem, a ne osobnom boljitku jer će SKP-a od samog početka pozorno pratiti svaku odluku koja će se odnositi na status i ugled policije te se neće libiti glasno i jasno artikulirati kako negativne tako i pozitivne učinke. U slučaju SKP-a ne radi se o klasičnom sindikatu orijentiranom samo na radna prava i materijalni status uposlenika, već se radi o Sindikatu koji će uz navedeno težiti izgradnji sustava te promicanje policijske struke u cjelini.

Ovaj Program rada će se po potrebi nadopunjavati i mijenjati sukladno aktualnim zaključcima donesenim na budućim sjednicama Predsjedništva SKP-a.